11.03.2013.

Sticanje sertifikata i usvajanje standarda otvara vrata evropskih tržišta
Poslovni klub zapadne Srbije , u ponedeljak, 11.marta 2013.godine, organizovao je predavanje na temu „Mogućnosti saradnje privreda regiona zapadne Srbije i SR Nemačke“.
Delegacija nemačke privrede u Srbiji vrši istraživanje tržišta, mogućnosti investicija, povezuje privredne subjekte iz dve zemlje. Preko svoje uslužne marke DEinternational d.o.o. pruža niz savetničkih usluga, od kojih su za naše privrednike najznačajnije: Minhenski sajam, Sajam u Kelnu, Seniorski ekspertski servis, potražnja nemačkih kompanija, izlazak na inostrano tržište, podrška u odnosima sa javnošću, German Job Portal ( mogućnosti zapošljavanja u Nemačkoj). Svojim dosadašnjim mnogobrojnim aktivnostima Delegacija je značajno doprinela dolasku velikog broja poznatih nemačkih kompanija koje su, u međuvremenu, investirale značajna sredstva u srpsku privredu i zaposlile veliki broj radnika. Prirodni potencijali i metalska industrija su trenutno, prema rečima Šmita, ono što najviše interesuje investitore iz Nemačke, koji traže partnere u malim i srednjim preduzećima u Srbiji. Otežavajuća okolnost za ulaganje nemačkih privrednika u ovaj kraj Srbije je činjenica da je on daleko od koridora 10 što ukazuje na neophodnost da se značajnije investira u saobraćajnu infrastrukturu. Firme iz užičkog kraja su aktivne, žele saradnju sa nemačkim partnerima , ali je to još uvek nedovoljno u odnosu na mogućnosti koje postoje. Privrednici i institucije iz Srbije mogu da se u svakom trenutku direktno obrate Delegaciji, dostave svoje reference i navedu za koji projekat im je potreban partner iz Nemačke, kao investitor ili suinvestitor, jer Delegacija dnevno dobija bar 3-4 zahteva od nemačkih kompanija koji traže dobavljače iz ovog dela Evrope. Firme koje žele da izvoze na tržište Nemačke, ali i na tržište Evropske unije moraju da steknu sertifikate i usvoje standarde koji im otvaraju vrata za plasman njihovih proizvoda. Mihael Šmit je upoznao privrednike i sa načinom funkcionisanja privrednih komora, odnosno udurženja u Nemačkoj. Članstvo je dobrovoljno, ali svako ko ga prihvati mora da ispunjava finansijske obaveze prema udruženju, odnosno komori. Podrazumeva se da za uloženi novac privrednici dobijaju različite vrste usluga i podrške. Privredne komore nemaju dotacije države već posluje tržišno i kao nezavisne institucije definišu u najvećoj meri privredni ambijent i uslove poslovanja u Nemačkoj. Vlastimir Stojanović, direktor sajamskog odeljenja predstavio je sajamske manifestacije u Minhenu i Kelnu koje okupljaju brojne privrednike iz celog sveta i pružaju mogućnost privrednicima za promociju proizvoda.sajamsko odeljenje stoji na raspolaganju privrednicima iz Srbije za sve informacije vezane za učešće na sajmovima i popunjavanje veoma složene aplikacije. Milan Vučković, zadužen za odnose sa javnošću i upravljanje projektima upoznao je prisutne privrednike sa Seniorskim Ekspertskim Servisom (SES)koji predstavlja konkretnu podrška malim i srednjim preduzećima u Srbiji da poboljšaju poslovanje i prilagode se zahtevima modernog tržišta. Osnovni zadatak je posredovanje eksperata seniora i njihov angažman u malim i srednjim preduzećima i institucijama u Srbiji. Centrala SES-a raspolaže sa preko 9.000 eksperata iz svih industrijskih grana. Osnovne troškove njihovog angažmana snosi centrala SES-a, a kompanija – korisnik usluge plaća troškove smeštaja, ishrane, lokalnog transporta i simboličnog džeparca (oko 5 € dnevno). Jedan od ciljeva Poslovnog kluba je povezivanje domaćih kompanija sa stranim partnerima i stvaranje mogućnosti da naši proizvođači budu vidljiviji na svetskom tržištu, istakao je jedan od osnivača i član UO Poslovnog kluba Rade Ljubojević. Saradnja sa Nemačkom koja je najznačajniji spoljnotrgovinski partner Srbije, kada je reč o preduzećima iz našeg kraja koja su do sada na nemačko tržište uglavnom izvozila obojene metale, voće i tekstil može da bude značajnija, pod uslovom da se obezbedi nivo kvaliteta prema standardima evropske unije i kontinuitet u isporuci ugovorenih količina proizvoda. Država je, naglasio je Ljubojević nekada izdvajala značajna sredstav za sertifikaciju, čak obezbeđivala i bespovratna sredstava. Potrebno je da sagledamo šta se danas može učiniti na tom planu, jer bi to bio značajan podstrek srpskim izvoznicima. Takođe neophodno je rešavati pitanja rada carinskih službi tokom vikenda i praznika kada roba danima čeka na isporuku.