21.11.2013.

Uređenje države košta i malo boli

Privrednici koji žele da opstanu i uspešno posluju, bez obzira na nepovoljno ekonomsko okruženje, moraju da investiraju u inovacije i obrazovanje kadrova, pažljivo promišljaju resurse i poslovne planove, sa fokusom na tržišnu konkurentnost, neke su od porurka sa ovog skupa.

Učesnici panel diskusije bili su Prof.dr Goran Pitić, redovni profesor i predsednik Saveta Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) i predsednik Upravnog odbora banke Societe Generale srbija, Prof.dr Mihailo Crnobrnja, redovni profesor FEFA, Ninko Tešić, direktor Impol – seval- Valjaonice aluminijuma i Dragoljub Vukadinović, predsednik Metalac grupe. Moderator panela kome su prisustvovali privrednici sa područja regiona, predstavnici lokalne samouprave, nevladinog sektora, učenici Ekonomske škole i studenti Više poslovno tehničke škole u Užicu bio je Zoran Panović, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Danas“. Za stvaranje ambijenta koji će omogućiti razvoj privrede potrebno je: -Sveobuhvatno reformisati javni sektor i učiniti ga efikasnijim -Poboljšati infrastrukturu, posebno saobraćajnu -Povećati ulaganja u nauku, inovacije i obrazovanje -Izvršiti reindustrijalizaciju u skladu sa potrebama tržišta -Smanjiti poreze i doprinose, povećati bazu poreskih obveznika -Uvesti elektronski katastar nepokretnosti kako bi se smanjile administrativne procedure za izdavanje dozvola, zaključci su panel diskusije na temu „Makroekonomski trendovi – kako uspešno poslovati u nestabilnom okruženju“ održane u utorak. 19.novembra u Svečanoj Sali Gradske kuće Užice u organizaciji Poslovnog kluba zapadne Srbije. Loša saobraćajna infastruktura u pojedinim područjima Srbije, kao što je to slučaj sa zapadnom Srbijom, predstavlja osnovnu prepreku za investitore koji se opredeljuju da investiraju tamo gde blizina autoputa i aerodorma omogućava brži i jeftiniji transport, istakao je u uvodnom izlaganju Prof.dr Goran Pitić. Problem za ozbiljne investitore su neefikasnost administracije, permanentna politička neizvesnost, neizvesnost oko ulaska u Evropsku uniju, nepoznanice vezane za javni dug, kao i reformu kompletnog javnog sektora. Mnogo toga zavisi od spremnosti da se prekine sa političkim projektima i ukinu subvencije preduzećima koja su u procesu restrukturiranja i pred stečajem i zaista nemaju nikakve izglede da opstanu na tržištu. Privatni sektor ima šanse ako bira najbolje, najkreativnije ljude, ukoliko u svom poslovanju ima dobru percepciju rizika i procenu kada je pravo vreme za kreditno zaduženje. Euribor koji utiče na kamatne stope je na istorijskom minimumu i očekuje se da će na približnom nivou ostati u naredne dve godine, kada se može očekivati blagi rast. Jedan od načina da se privrednici zaštite od nestabilnog kursa je da u dogovoru sa svojim bankarima koriste valutno hedžiranje kao osiguranje od potencijalnih gubitaka u budućnosti. Makroekonomske prognoze za narednu godinu mogu biti optimističnije, kaže Pitić, ukoliko se slomi otpor birokratije, dosledno sprovedu sistemske reforme i stvore povoljniji uslovi za investiranje i povećanje izvoza.Privrednici moraju da ostvare dodatni pritisak na kreatore ekonomske politike i privrednog ambijenta da se smanje porezi i doprinosi i poveća baza poreskih obveznika.

https://www.danas.rs/ekonomija/o-ekonomskim-merama-umereni-optimizam/

https://www.blic.rs/vesti/ekonomija/piticnajveci-problem-srpske-privrede-je-neizvesnost/mvfx1fl